Cilj rada je dati uvid u trenutno najnovije trendove kretanja stranih investicija u Republici Hrvatskoj te tako doprinijeti njihovom proučavanju.. Polazišna točka rada je teorijska osnova koja pojašnjava osnovne pojmove vezane za strane investicije poput direktnih, portfolio i ostalih stranih investicija te njihovu podjelu prema modelu i motivu ulaganja. Kako bi se upotpunila teorijska osnova u radu se donosi i analiza stranih investicija u razdoblju od 1993. pa do prva tri tromjesečja 2019. godine. Analiza se metodološki u cijelosti oslanja na statističke podatke HNB. Strane direktne investicije analiziraju se prema kretanju njihove vrijednosti, zatim prema djelatnostima u koje su uložene te prema zemljama ulagačima. Prema analizi uočljivo je oscilirajuće kretanje vrijednosti investicija s razdobljima rasta i padova. Podaci pokazuju kako od 2015. godine vrijednosti postepeno rastu, a preliminarni podaci za 2019. godinu sugeriraju da će se rast nastaviti. Analiza prema djelatnostima pokazuje nedostatak investicija u proizvodnim sektorima. Sektor telekomunikacija čini pozitivnu iznimku. Od zemalja koje su ulagale u Hrvatsku prednjače Austrija i Nizozemska, a njih slijede Italija, Njemačka, Luksemburg i Mađarska. Osim analize u radu se donosi i case study investiranja novca iz fondova Europske unije za energetsku obnovu zgrada koje provodi Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije. Energetska obnova uvelike bi trebala smanjiti troškove koje izdvaja Dom zdravlja. U konačnici rad pokazuje da je Hrvatska od osamostaljenja do danas napravila mnogo pozitivnih pomaka kako bi poboljšala investicijsku klimu i što bolje se uključila u inozemne tokove kapitala. Postoji mnogo toga na čemu se i dalje treba raditi, a Hrvatska za to ima solidne temelje.