Ostvarivanje ishoda u nastavnom procesu temelj je današnjeg obrazovanja od osnovnoškolskog preko srednjoškolskog do visokoškolskog pri tom nastavnici mogu na bilo koji način to postići. Za osmišljavanje nastavnog sata u sve tri razine obrazovanja od iznimne važnosti je kreativnost i istraživanje kako i na koji način ostvariti postavljeni ishod. Matematika je predmet koji od konkretnih situacija kreće prema apstraktnim i temelji se na povezivanju prethodno stečenog znanja učenika odnosno studenta. Konkretne situacije opisuju se matematičkim modelima. Na temelju njih učenike i/ili studente uvodi se u određeno područje te motivira i/ili se kao vrhunac naučenog primjenjuje stečeno znanje u opisivanju matematičkog modela. Reformom školskog sustava u matematici se želi postići što veća spremnost učenika za primjenom stečenog znanja u konkretnim situacijama. Funkcija je pojam koji se uvodi u osnovnoj školi u osmom razredu. Prije toga učenici se susreću sa modeliranjem problema primjenom funkcije kroz rješavanje problema. Učenici u osnovnim školama moraju naučiti modelirati problemske situacije, uočiti bitno, naučiti postaviti korake rješavanja problema te analizirati dobiveno rješenje, a to znači kako njihovi učitelji moraju biti ti koji će pronalaziti njima bliske životne probleme, stavljati ih u kontekst njihovih sposobnosti, ali najbitnije je naučiti ih rješavati probleme primjenjujući matematičko znanje. U srednjoj školi, ovisno o programu, učenici se primjenom funkcije u modeliranju susreću kroz sve četiri godine školovanja. U prvom razredu u problemskim situacijama trebaju prepoznati linearnu ovisnost, zapisati ju kao funkciju, primijeniti za analizu problema i analizirati primjenom grafičkog prikaza. Primjena linearne funkcije nastavlja se i u drugom razredu te se znanje proširuje kvadratnom funkcijom dok se u trećem razredu analiziraju eksponencijalna, logaritamska i trigonometrijske funkcije te problemi koje one opisuju. U četvrtom razredu učenici nabrajaju elementarne funkcije i navode njihova svojstva (domenu, kodomenu, sliku, parnost /neparnost, periodičnost, monotonost i ograničenost funkcije). Iako u visokom školstvu postoje razlike u sadržaju predmeta „Matematika“ ono što je većini zajedničko je sistematizacija elementarnih funkcija i njihova primjena u struci. Autori će u ovom radu pojam funkcije i elementarnih funkcija vertikalno prikazati primjenu u konkretnim situacijama od osnovnoškolske razine do visokoškolske. Pri tome je najveći naglasak na razlikama u metodičkom pristupu s obzirom na stupanj obrazovanja.