Cilj i svrha ovog rada je upoznavanje s poreznimi računovodstvenim obvezama obrtnika. Obrtništvo je jedan od prvih kontakata među ljudima. U teorijskom dijelu rada analizirano je obrtništvo od početka sve do danas. Obrt se smatra samostalno obavljanje djelatnosti radi ostvarivanje dobiti. Danas postoje tri vrste obrta, a to su vezani, slobodni i povlašteni. Također, u radu je objašnjen sam proces otvaranja, ali i uzroci prestanka poslovanja obrta. Prilikom otvaranja obrta obrtnik mora dodijeliti ime pod kojim će obrt poslovati, također treba biti naznačena adresa. Obrt prestaje odjavom obrtnika ili po sili zakon. Svaki obrtnik mora voditi četiri vrste poslovnih knjiga, a to su knjiga primitaka i izdataka, knjiga prometa, popis dugotrajne imovine te evidencija o tražbinama i obvezama. Za obrtnika postoje i obveze prilikom obračuna i isplate plaća koje su objašnjene u radu. Jedna od obveza obrtnika je plaćanje doprinosa za zaposlenike. Kada je riječ o poreznim obvezama obrtnika pritom se misli na porez na dodanu vrijednost koji je najzastupljeniji u poslovanju pod uvjetom da je obrtnik u sustavu poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te ostali porezi kao što su posebni porezi i trošarine, plaćanje poreza po odbitku. Isto tako vrlo bitna stavka kod poslovanja obrtnika je godišnja prijava poreza na dohodak koja se sastavlja na kraju godine. Kao primjer iz prakse navedeni su podatci o aktivnim obrtima u Republici Hrvatskoj, vlasnici/ortaci, zaposlenici kod obrtnika, obrtnici osiguranici MIO i ukupno zaposleni vlasnici/ortaci i zaposlenici, te zaposlenicima kod obrtnika prema županijama i spolu za prosinac 2017. godine.