Najvažniji prihodi svake države su upravo porezi. Oni predstavljaju oblik prisilnog davanja, bez izravne protučinidbe te je plaćanje poreza prihvaćeno kao nešto neizbježno. Sa druge strane porezi omogućavaju uspješno funkcioniranje države za koje se sami pojedinci ne mogu brinuti. Porezi se dijele na državne poreze, županijske poreze, gradske ili općinske poreze, zajedničke poreze, poreze na dobitke od igara na sreću i naknade na priređivanje igara na sreću te naknade na priređivanje nagradnih igara. Isto tako, poreze dijelimo na izravne i neizravne. U izravne poreze ubrajaju se porez na dohodak i porez na dobit te se ogledaju kao jedni od izdašnijih poreza. Porezni obveznik, fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u obliku obrta, slobodnog zanimanja ili bilo koje druge vrste djelatnosti može na vlastiti zahtjev ili prema sili zakona biti obveznik plaćanja poreza na dobit, iako je za istu predodređeno da je obveznik plaćanja poreza na dohodak. Prelazak na oporezivanje sa dohotka na dobit odnosi se na promjenu načela utvrđivanja poslovnog rezultata sa načela blagajne na obračunsko načelo, što podrazumijeva sastavljanje početne bilance te korekciju dobiti na kraju prve godine poslovanja u sustavu oporezivanja dobiti. U ovom radu, na temelju praktičnog primjera prikazani su podaci o poslovanju u sustavu poreza na dohodak te sustavu poreza na dobit prilikom obavljanja samostalne djelatnosti obrta.