Cilj rada je prikazati na koji način se oporezuje dohodak od nesamostalnog rada u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, pojasniti što sve utječe na određivanje osnovice za obračun poreza, objasniti porezne razrede u dvjema promatranim državama kao i doprinose iz i na plaću. Da bi se pokazalo kako modeli oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada funkcioniraju u praksi, pristupilo se obračunavanju dohotka od nesamostalnog rada kroz razne primjere i na temelju dobivenih rezultata provela se usporedba oporezivanja na primjeru dvije države. Ustanovljeno je kako je hrvatski zakonodavni okvir poreza na dohodak od nesamostalnog rada naklonjeniji poreznim obveznicima u odnosu na slovenski model oporezivanja dohotka. U hrvatskom poreznom sustavu prilikom oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada trenutno postoje dva porezna razreda kod kojih se dohodak oporezuje po stopama od 20% i 30%, dok se u slučaju Republike Slovenije primjenjuje pet poreznih razreda sa stopama od 16% do čak 50% pri čemu porezni obveznici vrlo brzo prelaze u sljedeći porezni razred zbog čega plaćaju više poreza na dohodak te im u konačnici ostaje manje za isplatu. Budući da je u obje države oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada progresivno, kroz rad su istražene mogućnosti primjene proporcionalnog modela oporezivanja te je ustanovljeno kako bi u Republici Sloveniji porezni obveznici imali više koristi od promjene načina oporezivanja nego hrvatski porezni obveznici pri oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada.